Teško je biti ljudsko biće. Bolesti,
ozljede, smrt, žalost, depresija, neispunjeni snovi, neuzvraćena
ljubav, očaj, poniženje, glad, golotinja; težnje različitih vrsta
– uobičajene ilustracije problema zla pružaju dovoljno dokaza za
to. Isto vrijedi i za one ljude koji su relativno nedotaknuti takvim
nedaćama jer su skloniji postati samozadovoljni, površni,
nezahvalni i sebični – još teža nesreća, i to ona koja nas vodi
u druge probleme. Ali svaki čovjek ima svoje vlastite moralne
slabosti. Teško je biti ljudsko biće jer je teško biti dobro
ljudsko biće – ljudsko biće koje cvijeta, koje ispunjava
različite namjene koje nam je priroda postavila, bilo da se radi o
našim životinjskim ili našim višim, racionalnim i moralnim
namjenama.
To je na neki način naša prirodna
sudbina. Priroda određuje dobro za nas i obvezuje nas da ga
slijedimo, ali ona nas je postavila u okolnosti zbog kojih je to
izuzetno teško. Dijelimo svijet sa bakterijama, virusima, i divljim
životinjama, sa potresima i poplavama, i sa drugim ljudskim bićima
koja dijele naša ograničenja. Ono što je potrebno za naše
ispunjenje je dostupno, ali kako bi to dostigli potrebna je hrabrost,
predan rad, i biti na pravom mjestu u pravo vrijeme. Biti ljudsko
biće se ponekad čini kao biti jedna skromna stanica spermija –
milijarde i milijarde sa istim ciljem, a samo maleni dio ga ikada
ostvari. Ili bi se tako činilo kada ne bi po prirodi imali besmrtne
duše. Svijetlo razuma nam govori da postoji Bog, da je dobar, i da
patnja u ovom životu nije kraj priče za nas. Tako nam priroda daje
određenu utjehu u preprekama koje nam je postavila. No, samo donekle
– djelom zato što nam ne govori o životu koji će doći, a djelom
zato što nam govori ono što nam govori samo u kulturnim
okolnostima. Razumjeti prirodnu teologiju zahtijeva slobodno vrijeme
i filozofske resurse. Također pomaže ako ne živite u doba koje je
intelektualno dekadentno kao što je naše.
Izvorni grijeh obuhvaća gubitak
nadnaravne pomoći koja bi otklonila različite poteškoće našeg
prirodnog stanja. Priroda kakvu je Bog stvorio je bila dobra, stroga
na opisane načine. Ništa osim onoga što nam je dala nije nam se
"dugovalo", ali svejedno bi nam Bog dao više, svojom
milošću – dodao onome što nam je već prirodom dano, i tako nam
omogućio da zaobiđemo njene prepreke – da nije bilo Pada. Obnova
ovog nadnaravnog dara je dio značenja Utjelovljenja, a time i dio
značenja Božića; ali nije sve sadržano u samoj obnovi. Kao što
je Akvinski rekao, Utjelovljenja nije bilo u strožem smislu nužno
za otklanjanje Pada, s obzirom da je Bog po svojoj beskrajnoj moći
mogao to postići drugim putem, ali bilo je nužno u slabijem
smislu, utoliko što nije bilo doličnijeg načina da se to
ostvari.(ST III.1.2) Citirajući Augustina, Akvinski nam daje jedan
od više razlog zašto je to bilo najdoličnije s obzirom da "Ništa
nije bilo toliko nužno za ohrabrivanje naše nade kao da nam se
pokaže koliko nas Bog duboko ljubi. I što bi nam mogao biti jači
dokaz za to od toga da Božji Sin postane naš partner u ljudskoj
prirodi?"
Problem zla ne predstavlja
intelektualnu poteškoću za klasični teizam, djelomice jer nemamo
nikakvog razloga vjerovati kako Bog ne može postići dobro koje
nadvladava čak i najgora zla koja trpimo, a imamo svaki razlog
vjerovati da On to može i hoće. Ali to je ogromna praktična
poteškoća, poteškoća koju kršćanska teologija liječi onako
kako sama filozofija ne može. Razum nam govori da vjerujemo u Boga,
ali razum je hladan, posrće gledajući u lice umirućeg djeteta. Da,
mi smo racionalne životinje. Ali smo racionalne životinje –
stvorenja od mesa i osjećaja, baš kao i misli. Jednostavno je teško
biti racionalna životinja, ljudsko biće – krvariti, osjetiti
slomljeno srce, patiti. Sin Božji je u svojoj božanskoj prirodi
iznad toga. Ipak, On je svejedno preuzeo ljudsku prirodu, tako da mi
potrebiti muškarci i žene ne bi patili sami. U Isusu Kristu, Bog
filozofa nosi ljudsko lice. A na kraju; "otrt će im svaku suzu
s očiju" (Otk 21,4); ali nakon što i sam isplače suze, na
križu, i u jaslama.
Autor ove kratke meditacije je filozof Edward Feser, izvorni post Putting the Cross back into Christmas (Nije mi cilj ovim postom ulaziti u raspravu o filozofskom i/ili pastoralnom problemu zla, niti drugim prigovorima .)
PS
"Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima"
Lk 2,14
Ukoliko ne znate značenje Božića, neka Vam pomogne Charlie Brown Christmas, a ako nekim slučajem slavite praznike i zimske blagdane, jedan video za Vas; Stanley - Christmas Is Christmas.
Povezane postovi od prošle godine;
