Premijer Milanović uđe u banku kako
bi podigao novce sa računa. Pristupi blagajnici i kaže: "Dobar
dan gospođo, podigao bih novce?"
Blagajnica: "Naravno, možete li
mi molim Vas samo pokazati osobnu?"
Milanović: "Iskreno, nisam ponio
osobnu jer sam mislio da za time nema potrebe. Ja sam premijer
Milanović, premijer Republike Hrvatske!!!"
Blagajnica: "Da gospodine, znam
tko je premijer, ali uz sve ove regulacije i pravila banaka, i zbog
varalica i krivotvoritelja itd. morate pokazati osobnu."
Milanović: "Pa samo pitajte bilo
koga ovdje u banci i reći će vam tko sam ja. Svi znaju tko sam."
Blagajnica: "Žao mi je gospodine,
ali takva su pravila i moram ih slijediti."
Milanović: "Naređujem vam da mi
isplatite novce!"
Blagajnica: "Gledajte gospodine
premijeru, evo što možemo učiniti.
Primjerice, jedan dan došao je Luka
Modrić bez osobne, kako bi dokazao da je to stvarno on, dali smo mu
loptu pa je malo tehnicirao i pogodio prekrasnim volejem loptu u koš
na drugoj strani ureda. Zbog te iskazane vještine znali smo da je to
Luka Modrić pa smo mu isplatili novce. Jednom je tako došao i Marin
Čilić, također bez osobne. Izvukao je iz svoje torbe reket, i
opalio takav savršen servis da smo odmah imali dokaz da je to on.
Dakle gospodine premijeru, što vi
možete napraviti da bi dokazali da ste to baš Vi, premijer
Republike Hrvatske?"
Milanović je zastao, malo se vrtio,
razmišljao, i razmišljao, te na kraju odgovorio;
"Iskreno, ne znam. Ne znam što
bih ja sad trebao napraviti u ovoj situaciji? Ne mogu se sjetiti niti
jedne stvari. Nemam pojma."
Blagajnica: "Želite li isplatu u
sitnijim ili krupnijim novčanicama, gospodine premijeru?"
PS
I što bi trebalo napraviti? Pa, s
obzirom da djeca koja su rođena početkom "krize" već
kreću u školu, slobodno pričekamo da i maturiraju, ne želimo im
izazvati stres promjenom okoline. Poduzetništvo nam je neprijatelj
(tko zna po koji put da se to proglašava na ovim prostorima), a mi
živimo sve lošije, očito, ne borimo se dovoljno snažno protiv
njega. ("Samo pojačajte [borbu], moj stajling to može
podnijeti." )
Unatoč svom nazivu, konzervativci su
sve samo ne "konzervativni" kada se radi o potrebnim
promjenama. Postoji centar za obnovu kulture, i
mislim da "obnova" bolje dočarava cilj konzervativaca.
Konzervativci su za očuvanje onoga što je dobro, i obnovu onoga što
smo izgubili kroz 20. stoljeće, uz naravno promišljene i postepene
inovacije koje su uvijek dio konzervatizma. (Vidi post Konzervativci i tradicija, i općenito kategoriju konzervatizam.)
Ali tko zna, možda se nešto dobro
dogodi poslije izbora? Chesterton upozorava;
"Kada je političar u opoziciji onda je stručnjak za sredstava kojima će postići neki cilj; a kada je na vlasti onda je stručnjak za sve prepreke tom cilju."
Vidi post Kako razmišljaju političari i njihovi glasači,
izdvajam Sowellov citat;
"Ne možete stvarno shvatiti politiku dok ne shvatiti kako političari ne pokušavaju riješiti naše probleme. Oni pokušavaju riješiti svoje vlastite probleme - a najvažniji su biti izabran i ponovno biran. Što god da je na trećoj poziciji nije toliko važno."
 |
"...onog dana kad budete s njega jeli, otvorit će vam se oči, i vi ćete
biti kao bogovi koji razlučuju dobro i zlo." Obuzet slatkim nektarom
vlasti nema problema s mijenjanjem onoga što je dobro, i
zadržavanjem onoga što nije.
|
