Mrtvorođenje znanosti u antičkim i ne-Zapadnim kulturama

Vjerujem da neki prepoznaju frazu "mrtvorođenje znanosti" koju je osmislio Stanley Jaki o kojem sam već pisao ovdje, ali više o tome kasnije. Zainteresiranima skrećem pažnju na par eseja autorice Stacy Trasancos koja nam približuje Jakijev rad. Jedan (uvodni) esej koji ukratko objašnjava o čemu se radi - Fr. Jaki and the Stillbirths of Science.

Detaljnije;

• The Stillbirth of Science in Ancient Egypt
• The Stillbirth of Science in China
• The Stillbirth of Science in India
• The Stillbirth of Science in Babylon
• The Stillbirth of Science in Greece
• The Stillbirth of Science in Arabia

Stacy Trasancos je inače autorica knjige Science Was Born of Christianity: The Teaching of Fr. Stanley L. Jaki. Doktorirala je kemiju, kasnije se posvetila obiteljskome životu, a nedavno je diplomirala teologiju te piše i uređuje više publikacija. Vodi svoj blog stacytrasancos.com o "znanosti, teologiji i planinskome životu". (Jedan post; My Ideal Encounter With an Atheist Scientist).

***

Stanley Jaki koristio je frazu "mrtvorođenje znanosti" [eng. "stillbirth of science"] za opis onoga što se dogodilo s znanošću u Egipatskoj, Kineskoj, Indijskoj, Babilonskoj, Grčkoj i Arapskoj kulturi. U tim kulturama znanost nikada nije postala "samo-održivi poduhvat". Iako se povjesničari znanosti ne slažu kada je točno nastala znanost, odnosno uzimaju različite indikatore i događaje za to, činjenica je da se ona pojavila na kršćanskome Zapadu. Pritom govorim o znanosti, naravno da su druge kulture imale impresivna matematička i inženjerska dostignuća, ali to nije znanost.

Što je razlikovalo kulturu tadašnjeg Zapada od drugih kultura, zašto se znanost javila samo na Zapadu, zašto druge kulture nisu uspjele doći do sličnih uvida itd? Na takva pitanja pokušao je odgovoriti Jaki. Oni skloni propagiranju mitova o sukoba znanosti i vjere će reći da se znanost javila kao rezultat sekularizacije, ili da su znanstvenici (prirodni filozofi) pod prisilom bili vjernici itd. Često će svoj argument pojačati nekim navodnim Einstenovim citatom jer svi znamo da je on bio poznati povjesničar rane znanosti. (Što se više vole kititi epitetima slobodoumlja, skeptištva, racionalnosti i čega sve ne, to su veće šanse da će dati izjave bez ikakvog temelja u povijesti. Neki od tih ljudi možda i jesu znanstvenici, ali to samo znači da su kompetentni govoriti o povijesti znanosti u istoj mjeri kao što je automehaničar kompetentan govoriti o mehaničkim napravama u 13. stoljeću.)

Sve navedeno, naravno, ne znači da su Jakijeva objašnjenja fenomena općeprihvaćena kod povjesničara znanosti, daleko od toga. (Niti da se ja slažem sa svime što je napisao -nisam ni upoznat sa svime što tvrdi.) Kod Jakija možete naići na vrijedne povijesne činjenice, ali i na različite teorije koje će mnogi odbacivati kao spekulacije. (Osim toga nije teško pronaći prigovor poput "Jaki nije dovoljno upućen u arapsku medicinu 11. stoljeća".)

***

Jaki zapisuje u autobiografiji;

"Nije ugodan zadatak skrenuti pozornost na očito; Kada ostali ispadnu kratkovidni, ako ne i slijepi, onda to odmah izaziva zamjeranje. Ali očito je i jasno da niti u jednoj od tih kultura, unatoč talentu i snalažljivosti, znanost nije postala samo-održiv sustav u kojem svako otkriće rezultira novijim otkrićima. U svim tim kulturama znanstveni pokušaji su zastali. Taj fenomen nazivam mrtvorođenjem znanosti."

Znanost je, prema njemu, kvantitativno proučavanje kvantitativnih aspekata objekta u kretanju. Rođenje je primjena matematike ("kvantitativnih aspekata") na fiziku ("objekte u kretanju"); a mrtvorođenje je potencijal u drugim kulturama koji nikada nije ostvaren.

PS

Postovi slične tematike Jesu li Grci radili pravu znanost?, Kršćansko podrijetlo moderne znanosti  općenito kategorije, općenito kategorija povijest i filozofija znanosti itd.

Inače, naravno da postoji još niz faktora bitnih za održavanje znanosti; ekonomski, politički, vojni, društveni itd. (Kao što ističu neki ekonomisti, kada bi preselili sve ljude sa svim znanjima na novu zemlju,bilo bi izuzetno zahtijevno - ako ne i nemoguće - stvoriti ono što imamo iako bi znali koji su nam ciljevi.) Spominjem to jer ponekad možete čuti da kršćanstvo ne može imati veze s nastankom znanosti jer kršćani u 3. stoljeću nisu osnovali institut za nanotehnologiju, ili nisu radili na linearnom akceleratoru između bitki s turcima - malo karikiram, ali stvarno ne puno.

Iz razloga kojeg se više ne sjećam, spomenut ću i TOF-ovu seriju postova o tome kako je svijet postao (i nestao) moderan;

• The Autumn of the Modern Ages: Preface
• The Autumn of the Modern Ages: The Age of Europe, the Bourgeois, the State
• The Autumn of the Modern Ages: The Age of Money, Industries, and Cities
• The Autumn of the Modern Ages: The Age of Privacy, the Family, and Schooling
• The Autumn of the Modern Ages: The Age of Representative Art and the Book
• The Autumn of the Modern Ages: The Age of Science; the Secular Age; Conclusion